___________________________________________________________________________________
O GIMNAZIJI
____________________________________________________________________________________
Od osnivanja 1991. godine do danas X. gimnazija „Ivan Supek“ je jedna od najvećih gimnazija u Republici Hrvatskoj.
Od Ministra kulture i prosvjete 1993. godine Gimnazija dobiva Rješenje za izvođenje nastave po planu i programu prirodoslovno-matematičke gimnazije i opće gimnazije. Unutar svakog programa u jednom razrednom odjelu, u svakom godištu, nastava se u dijelu predmeta izvodi na engleskom jeziku, sukladno Rješenju Ministarstva prosvjete i športa Klasa: 602-03/92-01-498, Ur.Br.: 532-02-6/3-92-01 od 21. listopada 1992. godine i Rješenju UP/I-602-03/07-05/00086, Ur.br.: 533-09-07-0002 od 1. lipnja 2007.
Proteklih petnaestak godina škola je upisivala po deset, jedanaest pa i dvanaest razreda po godištu tako da je ukupni broj razrednih odjela varirao od 40 do 43, a broj učenika je dosezao i 13oo.
Nastava se odvija u dvije smjene, od 8 do 14 i od 14 do 20 sati unutar koji se tjedno izmjenjuju dva turnusa. U turnusu je najmanje 20 razrednih odjela. Nastava se odvija u 21 matičnoj, klasičnoj učionici i ukupno 12 specijaliziranih učionica: tri za Informatiku, dvije za strane jezike i po jedna za Fiziku, Kemiju, Biologiju, Povijest, Geografiju, Likovnu i Glazbenu kulturu. Specijaliziranim učionicama razredni odjeli i nastavnici koriste se po posebnom rasporedu. Uz specijalizirane učionice, predmetna stručna vijeća imaju i kabinete za nastavnike, za pripremu nastave i izvannastavni rad. Naša kinodvorana (sačuvali smo njezin tradicionalan izgled i naziv) služi za multimedijalnu nastavu, predavanja i stručne skupove te za sjednice Nastavničkog vijeća i različite proslave i svečanosti.
Iz svega navedenog može se zaključiti kako vođenje ovako velike škole ne bi bilo moguće bez cjelodnevnog stručnog i požrtvovnog rada svih službi i zaposlenika.
X. gimnazija u Klaićevoj 7 osnovana je, prirodnim slijedom usavršavanja, dogradnje i razvoja strukovnog obrazovanja, koje je institucionalizirano i utemeljeno osnutkom obrtne škole u Zagrebu 1882. godine. To je prva strukovna škola u Zagrebu, Republici Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Izvorište je svih strukovnih škola u Hrvatskoj i jednog broja gimnazija u Zagrebu. Po uzoru na nju i njene sljednice, osnivane su strukovne škole i strukovno obrazovanje u cijeloj Hrvatskoj.
Zanimljivo je pratiti razvojno stablo školstva čije je izvorište prva obrtna škola u Zagrebu. Ono nas vodi od obrtničkih i šegrtskih preko industrijskih i tehničkih škola s više različitih, često i nesrodnih, programa do tehničkih škola i gimnazija s najsuvremenijim programima. Ono prati, potiče znanstveno-tehnološki, socijalni i ukupni društveni razvoj. U dinamičnim promjenama sustava srednjeg školstva, škole su se osnivale, spajale, ukidale i ponovno osnivale.
X. gimnazija prvi je put osnovana 1961. godine u Zagrebu u Medulićevoj 33. Neposredne veze između prve X. gimnazije i današnje X. gimnazije nema, osim u nazivu i kvaliteti rada. Uvođenjem usmjerenog obrazovanja i osnivanjem obrazovnih centara, ukinute su gimnazije, tehničke i druge srednje škole i napravljen je potpuno drukčiji programski i teritorijalni ustroj srednjeg školstva. Tako je u Medulićevoj 33 ukinuta X. gimnazija, a osnovan je Ekonomski obrazovni centar, koji je nastavio obrazovati i učenike iz Ekonomske škole u Klaićevoj 7.
Zakonom o srednjem školstvu u lipnju 1991. godine ukinuto je usmjereno obrazovanje i povratkom na tradicionalno srednje školstvo, 1991. godine ponovno se osnivaju gimnazije, tehničke i obrtničke škole. X. gimnazija nastavlja se na obrazovni program prirodoslovno-matematičkog tehničara, po kojem programu su se upisivali i školovali učenici u Obrazovnom Centru „Nikola Tesla“ od školske godine 1985./1986.
X. gimnazija jedna je od mnogih zagrebačkih srednjih škola, i strukovnih i gimnazija, koje svoje izvorište imaju u školama koje u proteklih 60 godina kontinuirano obrazuju srednjoškolce u centru Zagreba u Klaićevoj 7. Dug je popis srednjih škola koje danas postoje i rade u Zagrebu, a koje su osnovane slijedom nekadašnjih škola u zgradi u Klaićevoj 7: graditeljske škole, strojarske, elektrotehničke, arhitektonske, kemijske, ekonomske i druge. Nemoguće je ovdje navoditi točne nazive nekadašnjih srednjih škola, postojećih srednjih škola, sve promjene naziva i adresa tih škola tijekom protekloga povijesnog razdoblja, vezano uz razvoj, transformacije i reforme srednjeg školstva. To zaslužuje posebno elaboriranje, posebno poglavlje, posebnu knjigu. Dovoljno je navesti da je srednjoškolska zgrada u Klaićevoj 7 u Zagrebu izvorište i rasadnik zagrebačkih srednjih škola i srednjeg školstva. Ona je sinonim zagrebačkoga srednjeg školstva!
O IMENU ŠKOLE
Školski odbor X. gimnazije je na 8. sjednici Odbora koja je održana neposredno po objavi smrti akademika Ivana Supeka, 8. ožujka 2007. godine s oduševljenjem prihvatio prijedlog predsjednice Školskog odbora Slavice Kapor-Najman da X. gimnazija promijeni ime u X. gimnazija „Ivan Supek".
Školi je pripala čast da ponese ime znamenitog znanstvenika i humanista Ivana Supeka ali i obveza da na mlade ljude koji je pohađaju prenese sve ono što Ivan Supek predstavlja:
Stvaralački rad i svestranost
"Ljudski živjeti znači stvarati" - misao je Ivana Supeka, čovjeka koji je do kraja života stvarao na različitim područjima ljudske djelatnosti. Rijetki su ljudi takve svestranosti, velikoga znanja, širine pogleda i neumorne kreativnosti.
Humanizam
Ivan Supek bio je beskompromisan borac za ljudska prava i socijalnu pravdu, reagirajući i osuđujući i najmanju društvenu devijaciju.
Želju i rad za mir u svijetu
Ivan Supek bio je jedan od sazivača i predsjednika međunarodne organizacije „Svijet bez bombe”. Njegov cjelokupan život i rad bio je zauzimanje za mir. Taj mir je danas potrebniji nego ikad. Živimo u svijetu nasilja, ratova, krvoprolića, straha i nesigurosti, u svijetu u kojem terorizam postaje svakodnevnom pojavom. Budući da je kao znanstvenik, fizičar, povjesničar i filozof mogao sagledati sve posljedice nuklearnog naoružanja i katastrofe do koje bi njegova primjena dovela, on se cijeloga života zauzimao za mir. U svom Apelu za mir naglasio je: „Ne možemo mijenjati genetičku osnovu, ili je to vrlo opasno, ali možemo razviti kulturu mira. U tome je danas nada konačnog izlaza iz globalne nuklearne, ekološke, ideološko-vjerske barutane, gdje i samo stajanje na mjestu postaje smrtonosno.“
I na kraju:
Ivan Supek bio je čovjek ispred svog vremena. Genijalnošću, poštenjem i beskompromisnim stavom, stekao je mnoge prijatelje, ali i neprijatelje. Za potpunu valorizaciju i shvaćanje njegove veličine i vrijednosti bit će potreban vremenski odmak, ali nedvojbenom ostaje činjenica da je u našem dobu ostavio trag proroka i filozofa veličine usporedive s najvećim umovima svjetske povijesti.
Velika je čast da škola koja je do danas bila samo broj, nosi ubuduće ime Ivana Supeka.
Uime svih naših učenika i cijele Gimnazije, zahvaljujem obitelji Supek na pristanku da nosimo ime Ivana Supeka. Posebno zahvaljujem gospođi Silvi Supek na tome što je Gimnaziji darovala pisaći stroj svojeg oca kojim se služio desetljećima, do računalne ere.
Bit će nam obveza da kroz život, osim stečenoga znanja, nosimo i promičemo i temeljne vrijednosti mira, nenasilja, pravde i tolerancije čemu nas je učio taj veliki čovjek koji je čitavoga života ostao dosljedan i vjeran znanosti, idealima humanizma i socijalne pravde.
Ime Ivana Supeka u nazivu Gimnazije bit će trajan podsjetnik našim nastavnicima i učenicima na prave i istinske ljudske vrijednosti.
Ravnateljica:
Roksanda Smolčić-Krnić
2007.
